Čvrsnica sa svojim najvišim vrhom Pločno – 2.228 m.n.v predstavlja najvišu planinu središnjih Dinarida. Masiv Čvrsnice koji ima dva planinska vijenca, četiri visoravni i osim vrha Pločno ima još 14 vrhova iznad 2000 mnv. , je zaštićen u sklopu Parka prirode Blidinje, a njegov posebni prirodni fenomen – Hajdučka vrata je zaštićen kao spomenik prirode od 1985. godine. Planinski masiv Čvrsnice pruža se između kanjona Neretve na istoku, Dugog Polja na zapadu i SZ, kanjona Doljanke na sjeveru i kanjona Drežanke na jugu. Unutar samog planinskog masiva Čvrsnice može se tako izdvojiti više manjih mikrogeomorfoloških cjelina a to su: visoravni Muarnica, Plasa i Mala Čvrsnica, te gorski hrbat Velike Čvrsnice s čvrsničkom visoravni i gorski hrbat Velikog Vilinca. Sama Velika Čvrsnica sastoji se od dva usporedna hrpta pravca sjeverozapad-jugoistok, s najvišim vrhom Pločno (2228 m). Pored Pločna oblikovano je još pet vrhova preko 2.000 m; Draga kosa 2.217 m, Jelinak 2.170 m, Ploča 2.040 m, Kapci 2.156 m i Veliki Vilinac 2.113 m. U masivu Čvrsnice posebno se ističe geomorfološki rezervat Diva Grabovica sa strmim liticama visine 100 do 200 m i dubokim riječnim kanjonom sa nanosom bijelih i istih kamenih valutica. U dolini Dive Grabovice, u Strmenici, nalazi se poznati prolaz “Šuplja stijena”, (Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz), zanimljiv geomorfološki oblik u vidu prolaza kao vrata. Ova područja ujedno predstavljaju manja krajobrazna područja identificirana unutar planinskog masiva Čvrsnice. Planinski masiv Čvrsnice je krajobrazno područje naglašeno prirodnih obilježja u kojem se izmjenjuju šume, planinski travnjaci i pašnjaci, te kamenjare. Svojim kontrastnim reljefnim oblicima (kompaktnom masom i dominantnom visinom), ovaj planinski masiv snažno određuje cijeli okolni prostor, kontrolirajući poglede u njemu i stvarajući dinamičnu i krajnje uzbudljivu sliku krajobraza velike vizualne vrijednosti. Svojom veličinom i oblikom pr ostora planinski masiv predstavlja veliko i cjelovito zaokruženo područje koje je u svom vršnom dijelu prepuno raščlanjenih dijelova i vizualnih barijera.Planina koja oduzima dah, divlja i moćna, nestvarne ljepote – privlači veliki broj izletnika i planinara tijekom svih godišnjih doba i vjerujte nam na riječ – nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Vran – još jedna zadivljujuća planina Hercegovine, koja čini okosnicu Parka prirode Blidinje. Prožet poviješću uklesanoj kako prirodom tako i ljudskom rukom, sa svojim najvišim vrhom od 2.074 m.n.v. ( Veliki Vran ) spada također u hercegovačke planinske divove , a svojom ljepotom i posebnošću natjerati će vas da s poštovanjem prođete kroz njegove uzvisine i zaravni. Planinski masiv Vrana predstavlja planinski masiv specifičan po svom čunjastom obliku, bez izraženih oštrih stijena i vitkih visova, pa je iz tog razloga pomalo jednoličan bez velikih reljefnih kontrasta. Omeđen je Dugim poljem s jugoistočne i istočne strane, sa sjeverne strane Rudim poljem, sa sjeveroistočne Blaćina planinom, a sa sjeverozapadne Trebiševom. Sa zapadne strane graniči s Ljubušom i Slanim dolcem, a sa južne sa Svinjačom koja ga dijeli od Lip planine i Štitar planine. Na planinskoj strukturi razvila se mreža povremenih vodotoka, i to pretežito na južnom Vranu, dok je sjeverni Vran gotovo bezvodan. Kao i Čvrsnica, Vran predstavlja krajobrazno područje naglašeno prirodnih obilježja u kojem se izmjenjuju šume, planinski travnjaci i pašnjaci, te kamenjare. Masiv se može podjeliti na dvije cjeline, i to na gorski masiv Velikog Vrana s gorskom visoravni Metaljke i masiv Malog Vrana s udolinom Svinjače koje ujedno predstavljaju dva manja krajobrazna područja.