Menu
Jedan od najljepših načina stapanja s prirodom je upravo planinarenje. Bilo da se odlučite na osvajanje najviših vrhova planina u našem Parku, rekreativnu šetnju ili neki drugi oblik druženja s planinom, niti jedan od njih vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima. Planine koje oduzimaju dah, neotkrivene udoline i zaravni, bogatstvo flore i faune, ovježavajući izvori, nekoliko različitih manjih i većih jezera, prekrasna stoljetna borova, jelova i bukova šuma,čistoća zraka i neponovljivi prirodni krajobrazi, učiniti će vaše planinarenje u Parku prirode Blidinje iskustvom koje ćete zasigurno što prije htjeti ponoviti. U suradnji s planinarskim društvima koja djeluju na području našeg Parka, napravili smo nekoliko planinarskih tura – bez obzira želite li opuštanje kroz štenju u planini, ili ozbiljan izazov, Visit Blidinje ima nešto što će vas oduševiti!
Jedna od najljepših planinarskih tura, kako na Čvrsnici tako i u cijeloj regiji je baš ona koja prolazi stazom sa Vitlenice do Hajdučkih vrata.
Tura u jednom smjeru traje otprilike 4 sata, a za to vrijeme svu raznolikost planine Čvrsnice možete doživjeti iz prve ruke. Prvih sat vremena se ide kroz Park šumu Muvarnicu. Šuma obiluje visokim stoljetnim stablima bora i jele uz pokoju bukvu. Budući da se nalazi na velikom području od 500 hektara, ova zelena oaza mira također obiluje i raznolikim vrstama ptica čiji pjev upotpunjuje planinarenje ovim prostorom.
Izlaskom na čistiji prostor nakon šume odmah se dolazi do prvog vidikovca kod kojeg su postavljene i klupe za odmor. Na tom se mjestu većina planinara odlučuje na prvu malo dužu stanku. Mjesto je savršeno za hvatanje prvih pravih fotografija sa planinarenja jer se s njega prvi put otvaraju vidici na obronke Čvrsnice i njen, možda i najpoznatiji vrh Veliki Vilinac (2118 mnv). Pogledati gore, prema tom vrhu, u čovjeku budi osjećaj strahopoštovanja jer litice koje krase Veliki Vilinac pokazuju da doći na njega nije nimalo lak posao. Cijeli kadar s ovog vidikovca upotpunjuje mnoštvo manjih vrhova koji onako šiljasti izgledaju kao da se pored njih nikako ne može proći. Trostruki i Dvostruki kuk, Mali Vilinac, Lomivrat i Mala Oštrovača su samo neki od njih.
Baš tamo, između tih vrhova, nastavlja se planinarska staza do Hajdučkih vrata. Prolaskom kroz nekoliko udolina i klanaca cijela ova tura dobiva potpuno novi izgled te u vama probudi istinskoga planinara. Uz tu stazu imate priliku proći kroz staro napušteno naselje nekadašnjih pastira i stočara. Cijelo to područje se naziva Zaglavlje i nalazi se na 1560 mnv, a pored svih ruševina još se jedna kućica bori i prkosi vremenu. Uz obnovu i konstantnu pažnju kuća i dalje služi kao sklonište u slučaju lošeg vremena. Ovisno o dobu godine kojim biste planinarili ovom stazom, ovo područje je savršeno za upoznati se s rijetkim vrstama bilja i cvijeća koje raste na Čvrsnici.
Staza nastavlja dalje ispod vrha Stog pored kojeg je najbolje napraviti još jednu malo dužu stanku prije završnog i najstrmijeg uspona. Iza tog vrha, prelazi se na visoke predjele Čvrsnice pa se tu, u kratkom roku, jako često zna promijeniti i temperatura za nekoliko stupnjeva. Planinareći dalje, Veliki Vilinac je sve bliže pa se na njemu mogu uočiti i planinari, a pogled natrag otvara vidike na planine Vran i Radušu iza njega. Nakon nekih 3 sata srednje teške planinarske staze dolazi se do raskrižja Hajdučka Vrata <-> Veliki Vilinac/dom na Vilincu. Raskrižje se nalazi na 1860 mnv i od tog mjesta do Hajdučkih vrata potrebno je još nešto manje od sat vremena. Sve ovisi o tome koliko će vas zadržati pogledi na vrhove grandioznog Prenja u daljini ili područje oko Peštibrda koje je svo satkano od litica i visokih stijena. Pet minuta prije dolaska do krajnje točke prolazi se i pored najvišeg jezera u Bosni i Hercegovini. Jezero Crvenjak se nalazi na točno 2000 m, baš kao i Hajdučka vrata koja su od jezera udaljena tek pet minuta hoda.
Prođete i te posljednje metre staze i izlazite na najljepši vidikovac koji ste ikada posjetili. Kameni krug promjera pet metara je savršen dodatak cijelom prizoru i odličan mamac svim ljubiteljima prirodnih čudesa i prelijepih prizora za fotografiranje.
Hajdučka vrata su proglašena spomenikom prirode još davne 1985. g. i dan danas ih posjećuju tisuće planinara svake godine. Činjenica da se na ovom mjestu planirao snimati i dio Gospodara Prstenova pokazuje koliko je ovo mjesto popularno i kako ta popularnost s godinama samo postaje veća. Iza Hajdučkih vrata se nalazi kanjon Dive Grabovice kroz koji pogled seže daleko do Prenja, Veleža i Čabulje. Duboko na kraju Kanjona se nazire i jedna od najhladnijih rijeka Europe, Neretva. Kanjon Dive Grabovice je dubok čak 1800 m te se s tim podatkom drži u rangu Grand Canyona koji je identično dubok. Kod Dive Grabovice je nevjerojatna činjenica da se cijeli kanjon u potpunosti nalazi u Čvrsnici. Pored Hajdučkih vrata se nalazi i jedan vrh na 2038 mnv (Trinjača), na kojem se nalazi i bilježnica u koju se možete zapisati.
Povratak natrag daje jedno novo iskustvo jer staza izgleda potpuno drugačije pa bi vam se moglo činiti da idete jednom, sasvim novom stazom, koju još niste prošli. To je još jedan podatak koji cijelu ovu planinarsku turu čini jednom od najljepših i najposebnijih, a kao suvenir iz Parka prirode Blidinje sigurno ćete ponijeti velik broj uspomena, te isto toliko najljepših fotografija.
Dodatne informacije:
– do polazne točke vodi makadamski put dug 3,5 km koji na mjestima zna biti lošiji, posebno poslije velikih kiša
– u blizini planinarske staze, vode ima kraj doma na Vilincu, a da bi se do nje došlo potrebo je dodatnih 40 min planinarenja
– dužina staze je cca 16,5 km (oba smjera) i prijeđe se oko 700 mnv. Staza se ubraja u srednje teške planinarske ture. Uredno je označena i prosječena. Kroz šumu su postavljene i markacije za planinarenje po noći.
• Polazna točka: Vitlenica 1470 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.673061,17.622733
• Vrijeme pješačenja: 7 sati
• Dužina staze: 16,5 km
• Visinska razlika: 700 m
• Voda za piće: dostupno
• Težina uspona: srednje teško
Zašto Čvrsnica prednjači u mnogočemu ispred svih okolnih planina, pa i šire, potvrđuje Veliki kuk.
Sa ovog mjesta možete promatrati ptice kako lete ispod vas! I to je jedno iskustvo kakvo se ne može doživjeti nigdje drugo. Veliki kuk je najkrševitije mjesto na cijeloj Čvrsnici. Njegove litice koje se okomito spuštaju nevjerojatnih 1300 m čine najveću vertikalu na cijelom Balkanskom poluotoku. To je još jedna stvar koja Park prirode Blidinje čini destinacijom za najljepši odmor i nezaboravne avanture. Nigdje drugo nećete moći stajati uz rubove litica kojima se ne vidi kraja. Nigdje drugo nećete moći raširiti ruke i osjećati se kao da letite.
Polazna točka na Veliki kuk je na mjestu odakle se kreće na Hajdučka Vrata, pa se dobrim dijelom ide istom stazom, točnije nekih 3 sata, do mjesta na kojem se nalazi raskrižje Hajdučka Vrata <-> Veliki Vilinac/dom na Vilincu (detaljniji opis staze do raskrižja se nalazi u tekstu za turu Vitlenica – Hajdučka vrata). Za Veliki kuk je potrebno skrenuti desno prema domu na Vilincu i baš pored doma se po prvi puta mogu uočiti litice Velikog kuka koje će vas odmah ostaviti bez teksta. Do samih litica od prethodno spomenutog raskrižja potrebno je još nekih 1 sat i 30 min, što cijelu planinarsku turu čini malo težom od one za Hajdučka vrata. Prolazeći pored doma na Vilincu treba imati na umu da se prolazi pored doma koji se nalazi na najvišoj nadmorskoj visini na cijelim Dinaridima. To je još jedna stvar koja Čvrsnicu stavlja na broj jedan. U domu je moguće i prespavati (uz prethodnu najavu) te popiti piće ili nešto pojesti (kada je dom otvoren). Ispod doma se nalazi i vrelo te čatrnja sa pitkom vodom koja nikada ne presušuje pa za ovu turu možemo reći da vode ima na stazi. Blagim spuštanjem do Velikog kuka obronci Velike Čvrsnice su kao na dlanu pa se tako u daljini raspoznaju Pločno, Ivina Kosa, Kapci, Veliki Jelinak i najudaljeniji vrh od svih, Peštibrdo. Svi od njih su vrhovi preko 2000 metara. Nakon nekih 10-ak minuta dolazi se do znaka koji upućuje na stazu za Veliki kuk. Staza je uredno označena i prosječena te Vas dovodi do litica za dodatnih pola sata hoda.
Promatrati kanjon Dive Grabovice sa ovog mjesta je i najbolja opcija jer kanjon nastaje upravo ispod Velikoga kuka. Nalaziti se na sredini kanjona dubokog 1800 metara i stajati uz rub litica koje se okomito spuštaju 1300 metara pruža daleko više nego što se riječima i slikom može dočarati. Gdje god da vam pogled stane dobiti će te prizor za pamćenje.
Daleko manje poznat i popularan od ostalih destinacija na ovoj famoznoj planini, Veliki kuk itekako zaslužuje posjetu i divljenje te ima ogroman potencijal da bude popularan baš kao i Hajdučka vrata. Kada dođete na ovo mjesto shvatit ćete zašto to govorimo, a zbog krševitog terena, na njemu se mogu uočiti i promatrati divokoze.
– do polazne točke vodi makadamski put dug 3,5 km koji na mjestima zna biti lošiji, posebno poslije velikih kiša
– dužina staze je oko 17 km (oba smjera) i prijeđe se oko 800 mnv. Staza se ubraja u teške planinarske ture. Uredno je označena i prosječena. Kroz šumu su postavljene i markacije za planinarenje po noći.
• Polazna točka: Vitlenica 1470 mnv
• Koordinate za polaznu točku:43.673061,17.622733
• Vrijeme pješačenja: 9 sati
• Dužina staze: 17 km
• Visinska razlika: 800 m
• Voda za piće: dostupno
• Težina uspona: teško
Masna Luka mjesto je iz kojeg polazi najviše planinarskih staza u cijelom Parku prirode Blidinje. Iz nje se može planinarskim stazama prema Vran planini te prema najljepšim vrhovima Čvrsnice. Centralna točka za sve staze jest Planinarski dom Masna Luka od kojega možete, doslovno kud god hoćete. Dobra stvar je i to da je do polaznih točki proveden odličan asfaltni put koji se zimi čisti.
Jedna od tih staza vodi i na najviši vrh Čvrsnice pa ujedno i najviši vrh cijelog Parka prirode Blidinje. To je vrh Pločno. Sa svojih 2228 mnv budno prati sva događanja u parku i ponosno stoji visoko iznad sve te prirodne ljepote koja se ispod njega odvija kroz cijelu godinu.
Polazna točka za uspon na Pločno polazi od Planinarskog doma u Masnoj Luci ili malo ispod, kraj crkve sv. Ilije. Obje staze se nakon 10-ak minuta spajaju u jednu i nastavljaju dalje kroz borovu šumu koja je najveće europsko stanište endemskog bora munike. Staza je na početku dosta strma pa se odmah nakon prvih sat i pol planinarenja dođe na jako lijepe vidikovce. Prvo što vas dočeka iznad borove šume je Ćužića kuk. Staza prolazi odmah pored njegovih litica koje su visoke i do 300 m. Ćužića kuk je onaj vrh koji se odvojio od velikog grebena Čvrsnice i pruža hlad Masnoj Luci. Ako s tog mjesta pogledate iza sebe, imat ćete priliku promatrati područje Blidinja od jezera do Kedžare, a vranski vrhovi će izgledati kao nadohvat ruke. Odmah pri izlasku na ravniji dio iza Ćužića kuka, pogledom se može dohvatiti greben koji spaja Pločno sa ostalim visokim vrhovima Čvrsnice. Staza nastavlja dalje preko manjih brda i dolina sve do raskrižja Veliki Vilinac <-> Pločno. Raskrižje se nalazi iznad vrha Juneći kuk te nakon njega slijedi i najzahtjevniji dio cijele staze. Prije samog cilja treba proći siparom koji je jako strm, ali zato pruža i odličnu avanturu. Iako se izdaleka čini kao da je uspon tom strminom nemoguć, uz cijeli sipar ide odlično urađena planinarska staza. Ona omogućuje da se osjećate udobno te dopušta da na siguran način možete stajati i promatrati litice oko Pločnoga koje su najljepše moguće okrunili ovaj najviši vrh Čvrsnice. Kada se iziđe pred vrh sipara, pogled prema dolje će u vama sigurno probuditi ponos i pravi planinarski duh jer izići uz takvu strminu je pravi planinarski pothvat.
Uz najvišu točku Pločnog, već odavno stoji i mala vojna baza, a do vrha je probijen i makadamski put koji polazi od Barzonja. U bazi se uvijek nalaze dva vojnika koji dopuštaju slikanje kraj najviše točke Čvrsnice ali na vodu kod njih ne treba računati. Zbog toga je potrebno opskrbiti se dovoljnom količinom vode prije polaska na ovu turu jer vode na stazi nigdje nema. S Pločnoga se mogu promatrati i sve okolne planine a za vedrog vremena i one koje su daleko u Bosni ili dolje prema Crnoj Gori. Također se može ugledati i more, a oni najiskusniji planinari mogu raspoznati čak i Durmitor među svim tim planinama prema istoku.
Cijela staza je uredno prosječena i označena, ali i zahtjeva dobro fizičko i kondicijsko stanje kod planinara koji se odluče na ovaj pothvat. Dužina staze je oko 17 km (oba smjera) i prijeđe se oko 1200 mnv. Staza se ubraja u teške planinarske ture. Uredno je označena i prosječena.
• Polazna točka: Masna Luka 1200 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.632475,17.541513
• Vrijeme pješačenja: 9 sati
• Dužina staze: 17 km
• Visinska razlika: 1200 m
• Voda za piće: nije dostupno
• Težina uspona: teško
Prolazak i boravak uz Blidinjsko jezero puni baterije kao malo što, što ste do dolaska u Park prirode Blidinje doživjeli. A jeste li znali da to prelijepo jezero napunjeno bistrom i čistom planinskom vodom možete promatrati kao na dlanu i s 1800 mnv? E, baš to nudi planinarska staza koja s Barzonja (u blizini crkve Gospe Snježne) ide na vrh Jelinak visok 1805 m. Iako je cijela tura duljinski jako kratka nikako nije za podcijeniti! Planinari se malo više od 6 km (u oba smjera), ali se u tih 6 km prijeđe oko 600 mnv što znači da je staza dosta strma.
Na uspon se polazi točno sa mjesta odakle i Čvrsnica izranja iz blidinjskih pašnjaka daleko u visine. Grebenom koji se zove Jelina Kosa se može promatrati cijelo Blidinje kao i onaj prostor Bara koji se prostire prema Drežnici. Cijeli greben je na obje svoje strane jako strm pa se preporuča strogo držanje same planinarske staze koja cijelim putem ide baš preko grebena koji je i najsigurnija opcija.
Ono što je na cijeloj ovoj stazi najljepše je pogled na Blidinjsko jezero. Staza uspinje prema vrhu te tako i prizori na jezero postaju sve ljepši. Imati ga kao na dlanu se može jedino s ovog mjesta i to je ono što ovu stazu čini posebnijom od ostalih. Dolaskom na vrh može se vidjeti još jedna stvar koja upotpunjuje cijelu ovu priču. To je pogled na Veliku Čvrsnicu i one vrhove iznad 2000 metara koji se nalaze u neposrednoj blizini vrha Jelinak. Uz lijepe prizore na Vran Planinu i pregledan pogled na cijelo Blidinje, sa ove staze se da vidjeti i Tomislavgrad kao i sve okolne planine koje ga okružuju, dok se dolje južnije vidi cijelo Biokovo te u njegovoj pozadini Mosor.
Za ovu stazu možemo reći da je najljepša tura za panoramsko razgledanje krajolika po Parku prirode Blidinje. Nudi i niz odličnih lokacija za napraviti dobru fotografiju, i to baš onakvu kakvu malo tko ima. Za one spremnije valja spomenuti da staza dalje vodi prema Pločnom.
Staza je cijelim putem uredno prosječena i označena, a vode na njoj nema. Iako zahtjevna, ovo je jedna od najlakših planinarskih staza koje postoje na Čvrsnici i odlična je za one sa slabijom kondicijskom spremom. Cijeli uspon traje 2-2,5 sata uz jako lagan tempo.
Dužina staze je oko 6 km (oba smjera) i prijeđe se oko 600 mnv. Staza se ubraja u srednje zahtjevne planinarske ture. Uredno je označena i prosječena.
• Polazna točka: Barzonja, 1200 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.592846,17.474191
• Vrijeme pješačenja: 4,5 sata
• Dužina staze: 6 km
• Visinska razlika: 600 m
• Voda za piće: nije dostupna
• Težina uspona: srednje
Pravi doživljaj su ture koje cijelom svojom dužinom idu drugačijim krajolikom. Ako se odvažite za ovakvu kružnu turu, ona ide iz Masne Luke preko Munike te ispod litica Orlovače, pa svojim drugim dijelom prolazi središnjom Čvrsnicom da bi se pred kraj spuštala ispod Crvenog kuka natrag u Masnu Luku.
Odmah na početku, u Masnoj Luci dočekat će Vas savršeno očuvana priroda sa izvorima i borovom šumom. Cvrkut ptica s visokih stabala ili njihova jata kako lete iznad brežuljaka oko Masne Luke podizat će Vam pogled visoko gore. Baš gore iznad krošnja i brežuljaka, ugledat ćete vrhove Lisac, Crveni kuk i Jabuka. Ta tri vrha čine zaleđe Masne Luke. Nadvijeni iznad ovog dragulja Parka prirode Blidinje cijelo ovo područje čine savršenom destinacijom za odmor kakav vam treba! Savršen splet litica, oštrih vrhova i predivne zelene oaze mira daje naslutiti da će ova Vaša planinarska tura biti najbolji odabir. Ova tura na svom početku vodi ispod, a svojim drugim dijelom iza ovih vrhova, tako da se na početku odmah zapitate što se to krije iza njih.
Prvi dio staze ide ispod vrha Lisac (1753 mnv) prema Orlovači (1942 mnv) koja se nadvija još više iza njega. Na tom dijelu staze se nalazi i najljepši vidikovac na Masnu Luku. S litica Lisca se pregledno vidi cijelo područje Masne Luke s okolnim mjestima i to je mjesto koje ostaje upečatljivo jedan od najboljih vidikovaca na kojem ste do sada bili. Malo dalje od vidikovca se nalazi i lijepa planinarska kuća Munika koja je u vlasništvu HPD Prenj Mostar 1933. g. Kuća nije uvijek otvorena ali je udaljena od svega i pruža odlično mjesto za prvi pravi odmor. Staza dalje vodi kroz kršnu dolinu ispod Orlovače. Kroz nju se ide strmim usponima a dijelom i siparom. Na tom mjestu se mogu vidjeti i divokoze, a cijeli krajolik obiluje liticama. Pogledom unatrag se može vidjeti i Vran planina. Izlaskom na plato Čvrsnice, Orlovača se okružuje i ostavlja iza leđa, a otvaraju se skroz novi vidici na još veće prostranstvo Čvrsnice. Od grebena Pločnog, preko Velikoga Jelinka i Peštibrda, pa sve do Velikoga Vilinca, možete se diviti ljepotama ove planine. Na tom mjestu se staza račva prema Malom Vilincu i prema bijeloj stazi Via Dinarice.
Nastavljajući dalje preko staze Via Dinarice, u smjeru Masne Luke prolazi se ogromno područje koje čini jednu veliku dolinu. Dolina se zove Lokva i njena veličina izgleda nestvarno. Šetnjom po njenim rubovima se nastavlja dalje, u zaleđu vrhova koje ste na početku vidjeli. Uz prizore na Veliku Čvrsnicu, s druge strane vidite još litica Orlovače koje izranjaju iz dubokih šuma Masne Luke. Polagano “krstareći” ovim dijelom planine, počinje se ponovno otvarati pogled na Masnu Luku. Sada iz suprotnoga smjera. Ono čemu ste se divili i što ste vidjeli na početku, sada je doslovno dio vas jer ste baš “gore”, na tom mjestu, dok dolje vidite sve odakle ste počeli. Nakon nekog vremena dolazi se do još jednog križanja staza. Sada staza s raskrižja desno vodi prema Pločnom, dok se lijevo, ispod Crvenoga kuka (1743mnv), spušta u Masnu Luku. Za kraj preostaje samo spustiti se odlično urađenom stazom u Masnu Luku na početnu točku te pogledati još jednom gore, vidjeti gdje ste maloprije bili. Tura je srednje težine uz nekoliko strmih uspona. Cijelom svojom dužinom, konstantno drži planinara uzbuđenim jer nudi različite krajolike i velik broj pozicija s kojih je pogled fenomenalan.
Dužina staze je oko 14, 5 km (kružna tura) i prijeđe se oko 750 mnv. Staza se ubraja u srednje teške planinarske ture. Uredno je označena i prosječena.
• Polazna točka: Masna Luka, 1200 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.631385,17.546259
• Vrijeme pješačenja: 7 sati
• Dužina staze: 14, 5 km
• Visinska razlika: 750 m
• Voda za piće: nije dostupna
• Težina uspona: srednje teško
Veliki Vilinac sa svojih 2118 mnv, u svijetu planinara predstavlja možda i najpopularniji vrh za penjanje na cijeloj Čvrsnici. Nekako osamljen od svih ostalih visokih 2000 m s ove planine, lako je uočljiv i sa velikih udaljenosti pa ga se može lako prepoznati sa svih okolnih planina. Svojom jedinstvenom pozicijom, onima koji dođu na njegov vrh omogućuje kompletan pregled cijele Čvrsnice. Gledate li preko prostranih dolina i manjih vrhova kroz srce planine, tamo prema njenom velikom grebenu oko Pločnoga ili pak na drugu stranu prema vrhovima Trinjača i Velika Oštrovača – na sve strane je jednako lijepo. Dolje na stazi Muharnica – Hajdučka vrata ćete moći vidjeti ljude kako se strpljivo penju do svojega krajnjeg odredišta jer se ta staza savršeno vidi sa Velikoga Vilinca.
Budući da je Park prirode Blidinje ispunjen mnogobrojnim lijepim planinarskim stazama, na ovaj se vrh može doći iz različitih smjerova. Svaka od tih staza nudi nešto novo i drugačije, a planinari kojima je Čvrsnica kao majka se uvijek iznova trude da sve te staze budu sigurne i uredne za posjetitelje i ljubitelje prirode.
Najlakša i prva staza za doći na Veliki Vilinac je ona koja s Vitlenice vodi do na njega. To je ista ona staza kojom se ide do Hajdučkih vrata. Na križanju Hajdučka vrata – dom na Vilincu potrebno je skrenuti desno pa onda iznad doma na Vilincu ponovno desno. Zatim slijedi uspon do vrha grebenom koji je malo strmiji. Za ovu stazu možemo reći da na njoj ima vode jer se vrelo i čatrnja nalaze u blizini doma pored kojega se i prolazi.
Druga staza koja vodi na ovaj vrh je ona koja ide s vrha Ski Staze preko Maloga Vilinca na Veliki Vilinac. Ukoliko žičara/uspinjača nije u funkciji, za ovu stazu potrebo je prethodno se popeti na njen vrh. Staza na svom početku prolazi kroz visoke krošnje šuma, zatim izlazi na tzv. područje Mandin Plan (na jednom mjestu postoje i ljestve koje znaju biti u lošem stanju ako nisu zamijenite, a uz ljestve postoji i sajla za penjanje). To je mjesto nasuprot Orlovače. Obiluje visokim liticama, a uz to pruža i lijep vidikovac na dio Blidinjskoga jezera, područje oko Badnja te ostatak Parka prirode Blidinje prema Risovcu. Staza se dalje nastavlja na Mali Vilinac, a u svom završnom dijelu ide jako strmo do vrha Velikoga Vilinca.
Treća staza je ona Bijela staza Via Dinarice. Ona polazi iz Masne Luke te ispod Crvenoga kuka izbija na križanje Veliki Vilinac – Pločno. Tu je potrebno skrenuti lijevo prema Vilincu. Staza dalje nastavlja, pored mnogih brežuljčića i dolina, prema svome odredištu. Prolazi se i ispod Maloga Vilinca te na kraju, onim završnim, jako strmim usponom dolazi do vrha Velikoga Vilinca. Sve tri staze za uspon na Veliki Vilinac su odlično markirane i prosječene. Svaka od tih staza nudi lijepe vidikovce. Koju god stazu odaberete nećete pogriješiti jer svaka od njih je lijepa na svoj način. Naime, uspon na ovaj vrh je poseban doživljaj iz sva tri spomenuta smjera.
Ako se odlučite za stazu s polaznom točkom na Ski Stazi, treba imati na umu da se na jednom mjestu nalaze ljestve koje znaju biti u lošem stanju ako ih nisu zamijenili neki duži period vremena.
Potrebno je opskrbiti se dovoljnom količinom vode jer nje ima samo uz stazu koja s Vitlenice vodi do na Veliki Vilinac.
Informacije o stazama:
Iz smjera Vitlenice:
• Polazna točka: Vitlenica, 1470 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.673061,17.622733
• Vrijeme pješačenja: 8 sati
• Dužina staze: 16 km
• Visinska razlika: 850 m
• Voda za piće: dostupna
• Težina uspona: jako teško
Iz smjera Masne Luke:
• Polazna točka: Masna Luka, 1200 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.631385,17.546259
• Vrijeme pješačenja: 9 sati
• Dužina staze: 17 km
• Visinska razlika: 1000 m
• Voda za piće: nije dostupna
• Težina uspona: jako teško
Iz smjera Ski Staze:
• Polazna točka: Ski Staza, 1280 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.650296,17.570898
• Vrijeme pješačenja: 8 sati
• Dužina staze: 12 km
• Visinska razlika: 1050 m
• Voda za piće: nije dostupna
• Težina uspona: jako teško
Od davnih vremena Vran Planina je bila mjesto plemenitih pothvata koje nas kroz povijest uče kakav je život bio u ovom kraju i kako su ljudi koristili planinu u razne svrhe.
Ako se zaputite na vrhove Vran Planine njenim dobro označenim i čistim planinarskim stazama, imajte na umu da su baš tu negdje, kroz stoljeća iza nas, stočari vodili stoku na ispašu. Pod tim zelenim krošnjama su hajduci snivali san za vrijeme ljetnih vrućina, skrivajući se od Turaka. Još vjekovima prije ljudi, tu su vukovi i medvjedi štitili svoj teritorij, boreći se za ovaj veliki dragulj Parka prirode Blidinje.
Puno toga se kroz stoljeća mijenja, ali planina i njeni vrhovi ostaju isti. Više nema hajduka, ali ima turista koji hodaju ovim divnim prostranstvima u potrazi za pričama koje odjekuju Vranom. Ako se odlučite za jednu takvu potragu i ako vas vaša želja odluči povesti do Velikoga Vrana, najviši vrh planine, za Vas imamo dvije najbolje opcije. Jedna staza na Veliki Vran vodi iza restorana Hajdučke Vrleti, a druga na njega polazi s Kedžare, točnije s makadama koji vodi prema grobu Dive Grabovčeve.
Staza koja iza restorana Hajdučke Vrleti ide na Vran, svoju početnu točku ima nekih 300 m iza samog restorana, na ulazu u šumu. Na tom se mjestu nalazi i velika trafostanica, a može se orijentirati i po dalekovodu koji prolazi iznad iste. Uz početak staze se nalazi i donja špilja hajduka Mijata Tomića. Cijela njena priča služi kao odlična uvertira u cijeli dan koji je pred Vama. Prije nego što iziđe na „čistinu“, staza na početku ide kroz borovu i bukovu šumu. S travnatih predjela iznad šume može se promatrati Park prirode Blidinje prema Risovcu i dijelovi Čvrsnice oko Velikoga Vilinca. Staza dalje nastavlja strmo prema vrhu. Prolazi se pored Hajdučkoga vrela gdje voda presušuje, a kada je ima nije preporučljiva za piti. Izlaskom na visoko područje Vran planine, dolazi se na raskrižje staza, potrebno je držati se desne strane da se ne ode u pogrešnom smjeru. Staza lijevo vodi prema vrhovima Vran i Mali Vran. Skretajući desno, nakon nekog vremena ugledat ćete i vrh na koji ste se zaputili. Do Velikoga Vrana potrebno je još nekih 30-40 min.
Ova staza odlična je jer je spust njom lakši. Odlično urađena staza pruža pravo zadovoljstvo tijekom planinarenja. Označena je cijelim putem, a na prethodno spomenutom raskrižju ne postoji znak već je potrebno ići desno.
Ako se odlučite ići stazom koja s Kedžare ide na Veliki Vran, trebat ćete planinariti malo duže. Za razliku od one iza restorana, ova staza ne ide strmo uzbrdo nego po planini ide većinom ukoso, što znači i da je duža. Polazi sa makadamskoga puta koji vodi do groba Dive Grabovčeve. Odmah s makadama vodi početna markacija i nakon 15-ak minuta ulazi u debelu hladovinu koju pravi krošnja bukvi starih i nekoliko stotina godina. Izlaskom na jednu „čistinu“, nailazite na staro pojilište promjera 5 m koje ima okrugao oblik i sazidano je od klesanog kamena. To područje se zove Prskalov dolac, a pojilište je nekada služilo pastirima koji bi tim područjem vodili stoku na ispašu. Na tom mjestu se može napraviti dobar odmor, ali odmah iznad toga mjesta postoji još jedno bolje. Ponovnim ulaskom u debelu bukovu šumu dolazi se i do mjesta na kojem se vide ostaci paljenja logorske vatre. Na tom mjestu sunca gotovo da i nema, a bukve su debele toliko da ih se ne može opasati. Sve to, doslovno poziva na predah i jedan duži odmor prije još težega uspona. Nakon odmora, staza nastavlja jako strmo prema grebenu planine. Tim dijelom je jednako težak i silazak. Kada se iziđe na približnih 2000 m, još samo preostaje grebenom prošetati do samog vrha Veliki Vran.
Veliki Vran je vrh koji sa svojih 2074 mnv nosi titulu najvišega na cijeloj Vran Planini. Najzanimljivija stvar koja se može doživjeti s ovog vrha je pogled na tri velika jezera. To su Buško, Blidinjsko i Ramsko jezero. Sva tri, ljepše od ljepšega, mogu se vidjeti sa ovoga predivnog vrha. S Vran planine i Čvrsnica izgleda grandiozno. Svi njeni veliki vrhovi su dobro pregledni baš kao i Park prirode Blidinje oko Risovca, Dugoga polja i Blidinjskog jezera.
Ne samo da možete osluškivati šapate povijesti čiji glasovi već stoljećima vrludaju vrhovima i šumama Vrana, nego isto tako možete uživati u pogledima na prostranstva ove planine kojima kao da nema kraja.
– iz Hajdučkoga vrela koje se nalazi na stazi koja vodi iza restorana do na Veliki Vran nije preporučljivo konzumirati vodu
– obje staze su uredno markirane i prosječene
– dobar makadamski put, u duljini od 2 km, vodi do početka staze koja s Kedžare ide na Veliki Vran
– do polazne točke staze iza restorana, potrebno je prijeći dodatnih 300 m po ravnome terenu te iza trafostanice pronaći početnu markaciju.
Iz smjera restorana Hajdučke Vrleti:
• Polazna točka: Iza restorana Hajdučke Vrleti, 1250 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.654853,17.528620
• Vrijeme pješačenja: 7 sati
• Dužina staze: 8 km
• Visinska razlika: 850 m
• Voda za piće: nije dostupna
• Težina uspona: srednje teško
Iz smjera Kedžare:
• Polazna točka: prema Kedžari 1300 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.676900,17.542074
• Vrijeme pješačenja: 7, 5 sati
• Dužina staze: 9 km
• Visinska razlika: 800m
• Voda za piće: nema
• Težina uspona: srednje teško
One vrhove koji se s Velikoga Vrana vide prema Tomislavgradu najlakše je pohoditi ako se zaputite na njih preko Velike drage i Omrčenice. Najveći i najbliži vrh na kojeg idete iz tog smjera je Mali Vran. Ono po čemu je on najposebniji je špilja koja se nalazi nedaleko od njega, a nosi ime Gornja špilja Mijata Tomića.
Na ovu stazu se može i dužom i kraćom verzijom. Duža verzija svoju polaznu točku ima samo 2 km od Blidinjskoga jezera. Za ta 2 km potrebno je od jezera poći autom prema Tomislavgradu i naći tablu Via Dinarice koja upućuje na Mali Vran. Sa tog mjesta prema Malom Vranu ide makadamski put, koji nije u najboljem stanju pa je bolje odmah poći pješice. Na jednom mjestu markirana staza skreće s makadama te Vas vodi kroz šumu i pored par privatnih vikendica. To područje se naziva Velika draga a staza izlazi na Omrčenicu sa koje polazi kraća verzija.
Kraća verzija zaobilazi cijeli taj dio, ali makadam do polazne točke na Omrčenici je dosta loš pa se preporučuje ova duža verzija. Na mjestu gdje se obje staze sastaju kreće pravi planinarski uspon na Mali Vran. Staza cijelo vrijeme vodi kroz razrijeđenu borovu i bukovu šumu a pogled unatrag je svakim korakom sve ljepši. Staza je strma pa se u kratkom roku dobije dosta na visini. Omrčenicu, dolje ispod, uskoro imate kao na dlanu, a ni do vrha ne preostaje jako mnogo. Kada završnim strmim usponom dođete na Mali Vran, on vas nagradi fenomenalnim vidicima na sve strane. Preko Raduše, Tušnice i Kamešnice na zapad, pa sve do Blidinjskoga jezera, Čvrsnice i grebena prema Velikom Vranu na drugu stranu. Najbolja stvar je što se Blidinjsko jezero vidi kompletno i doima se jako blizu baš kao i masiv Čvrsnice iznad njega. S Maloga Vrana možda se i najbolje vidi koliko je zapravo Vran prostran lijevo pored svoga grebena iznad Parka prirode Blidinje. Svi ti manji vrhovi koji čine njegovu sredinu cijelo vrijeme ostaju nezamijećeni zbog velikoga grebena koji se vidi s područja Blidinja. Tek kada dođete na ovaj vrh shvatit ćete koliko toga na Vran Planini još ostaje skriveno i neistraženo. Isto tako odmah shvatite i zašto je ova planina bila utočište hajducima u davnim vremenima.
Kada se već dođe na Mali Vran, onda je svakako preporuka otići i do Mijatove gornje špilje. Svega 20-ak minuta od ovog vrha, s lijeve strane staze koja dalje nastavlja grebenom, nalazi se i ova špilja čiji otvor doseže i 3 m u zrak. Zapanjujuće je vidjeti tako veliku špilju na tako velikoj nadmorskoj visini. U njoj se odigralo tko zna koliko životnih priča hajduka koji su baš po ovom području tražili utočište. Zato nije ni čudo da špilja nosi ime po narodnom heroju i hajduku Mijatu Tomiću.
Spust natrag nije pretjerano težak iako je povratak na polaznu točku ove duže verzije dosta dug. Pogledom još jednom možete ispratiti sve one planine na zapadu kojima sunce bježi u drugom dijelu dana i iza njih zalazi. Cijela staza je uredno prosječena i označena, a potrebno je ponijeti dovoljnu količinu vode jer izvora nema nigdje na stazi.
– duža verzija na početku prolazi makadamskim putem koji je na mjestima loš
– do polazne točke kraće verzije ove staze vodi makadamski put iz mjesta Lipa do Omrčenice i put je na mjestima jako loš
– na stazi nigdje nema vode tako da ju je potrebno ponijeti u dovoljnoj količini.
Duža verzija preko Velike drage:
• Polazna točka: cesta Tomislavgrad – Blidinje, 1180 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.612779,17.421986
• Vrijeme pješačenja: 10 sati
• Dužina staze: 23 km
• Visinska razlika: 1000 m
• Voda za piće: nije dostupna
• Težina uspona: jako teško
Kraća verzija sa Omrčenice:
• Polazna točka: Omrčenica, 1280 mnv
• Koordinate za polaznu točku: 43.648799,17.415843
• Vrijeme pješačenja: 7 sati
• Dužina staze: 8 km
• Visinska razlika: 700 m
• Voda za piće: nije dostupna
• Težina uspona: srednje teško
Cijena uključuje: licenciranog planinskog vodiča.
Cijena ne uključuje: Hranu i piće, transfer do i od Parka Prirode Blidinje, osiguranje od nezgoda
(dodatnih 1.50 KM/0.80€ po osobi)
NAPOMENA: Jedan vodič ide na grupu do 8 osoba, preko 8 osoba ide dodatni vodič(i). Potrebno
se primjereno obući i obuti, te ponijeti dovoljnu količinu vode sa sobom.
PREPORUKE ZA PLANINARE:
– obvezno ponijeti duboku obuću koja štiti gležnjeve (gojzerice)
– obvezno ponijeti stvari koje će vas zaštiti od pogoršanja vremena (kabanica, jakna i sl.)
– obvezno ponijeti ruksak s dovoljno hrane i vode koja će se koristiti sve do povratka na početnu točku (minimalno 2 L vode po osobi)
– ne pouzdavati se u mobilni signal, dobro proučiti put kojim ćete planinariti. Imati kartu Parka prirode Blidinje je poželjno, ali trebalo bi zapamtiti glavne stvari poput križanja staza jer bi moglo biti od pomoći
– na planinarske ture uvijek je najbolje ići u rano ujutro (više vremena za razgledanje krajolika, za uživanje u prirodi i laganiji tempo kojim se smanjuje rizik za ozljede. Odlazak u rano jutro na planinarenje također podrazumijeva pravovremen povratak natrag do polazne točke bez ulaska u kasnije noćne sate
– obvezno se zaštiti od sunca (krema, kapa, sunčane naočale).
Za organizaciju planinarskih tura molimo kontaktirajte:
Udruga „VISIT BLIDINJE“
Masna Luka bb
88245 Rakitno, Posušje
Tel: +387 63 428 308
e-mail: info@visit-blidinje.com
